Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
POVIJEST
Kirgizi su bili nomadski narod koji su živjeli u prostoru stepa srednje Azije, od rijeke Jenisej preko Altaja do Bajkalskog jezera. 840. godine su pobijedili državu Ujgura i osnovali svoju vlastitu državu u prostoru Altaja i Tjan Shana. S vremenom su se selili prema jugu u prostor srednje Azije, gdje danas žive. U tom prostoru su živjela razna turkijska plemena. 1207. su ih pobijedili Mongoli (nasljednici Džingis-kana). Kirgizi su tokom stoljeća bili pod velikim utjecajem Mongola, Kineza i muslimana, te su se miješali s raznim narodima. U 17. st. su Kirgizi ratovali protiv mongolskih Džungura, a u 18. st. su priznali vlast Kineskog carstva za vrijeme dinastije Qing. U 19. st. je na prostoru Kirgistana nastao islamski Kanat Kokand, unutar kojeg su Kirgizi prihvatili islam. 1876. su Rusi okupirali Kanat Kokand i tada su Kirgizi postali dio Ruskog carstva. Mnogi Kirgizi su iselili u današnji Afganistan.
1918. na vlast dolaze komunisti nakon velikih borbi između komunista i njihovih protivnika, koji su imali značajan utjecaj u srednjoj Aziji. Kirgistan postaje dio Sovjetskog saveza. 1924. je osnovano Kara-Kirgisko autonomno područje, a 1926. Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu Ruske Sovjetske Socijalističke Republike. 1936. je proglašena Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika koja je bila posebna republika unutar SSSR-a i nije bila dio Rusije. Pod sovjetskom vlašću je došlo do dramatičnih promjena u kirgiskom društvu. Zabranjuje se nomadizam i osnivaju novi gradovi i sela u koje se naseljavaju Kirgizi. Osniva se industrija i modernizira poljoprivreda i stočarstvo. Razvija se kultura i književnost, te se standardizira kirgiski jezik koji je 1928. prihvatio latinicu (dotad se pisalo arapskim pismom), a 1941. ćirilicu.
1990. dolazi do tenzija između Kirgistana i Uzbekistana unutar SSSR-a, oko područja grada Osh gdje živi većina Uzbeka. Došlo je do borbi u kojima je poginulo 300 osoba. 1990. slabi moć komunista, a jača Kirgiski demokratski pokret čiji predstavnici ulaze u parlament. U kolovozu 1990. je izabran novi predsjednik Askar Akajev. 1991. je glavni grad Frunze preimenovan u Bishkek. Nakon raspada SSSR-a 31.08.1991. Kirgistan proglašava nezavisnost. Akajev je pobijedio na prvim demokratskim izborima. U državi slabi gospodarstvo i jača siromaštvo. To dovodi do nezadovoljstva predsjednikom koji je optužen za izbornu prijevaru i svrgnut 4.travnja 2005. u tzv. Revoluciji tulipana. Na vlast je tada došao vođa oporbe Kurmanbek Bakijev.
ZEMLJOPIS
Kirgistan je država u srednjoj Aziji bez izlaza na more. Graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom. Reljef je brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tian Shan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine je iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvaća rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a rubovi su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su rubni dijelovi gorja Pamir i Altaj. Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sirdarju, koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).
Klima je kontinentalna s malo padalina, te se javlja stepa. Malo je padalina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padaline. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padalina.
PODJELA
Kirgistan se sastoji od 7 oblasti: Oblast Batken, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl) i jednog grada (shaar): Biškek Shaar.
STANOVNIŠTVO
Kirgistan ima 5,2 milijuna stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni prirast je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. Glavna vjera je islam (75% stanovništva). Uz to još ima oko 20% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.
GOSPODARSTVO
Gospodarstvo Kirgistana se u velikoj mjeri smanjilo nakon raspada Sovjetskog saveza kad je propala većina industrije. Danas glavninu gospodarstva čini poljoprivreda (žitarice, pamuk, šećerna repa, voće i povrće) i stočarstvo (goveda, ovce i konji). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te je većina stočarstva i danas pašnjačko. Kirgistan je bogat rudama (ugljen, zlato, srebro). Smatra se da postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra, koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijena je tekstilna i prehrambena industrija.
Tags
Healthy
